beats by dre cheap

Nerazlikovanje afrikatskih parova [color=blue]č[/color]/[color=blue]ć[/color] i [color=blue]dž[/color]/[color=blue]đ[/color] 1/2

[quote]Pitanje: Otkuda u bosanskom jeziku i njegovim dijalektima pojava nerazlikovanja  afrikatskih parova č, ć, dž i đ i njihovo svođenje na par ć, đ?

Odgovor: Još jedna osobina (skupa sa dosljedni izgovorom suglasnika h i geminacijom) tipična je govorna odlika u Bosni. To je pojava nerazlikovanja afrikatskih parova č, ć, dž i đ i njihovo svođenje na jedan par; izgovaranje sa "mehkim"  ć i đ: ćetiri, đamija. Ta osobina ne karakterizira sve već samo neke dijalekte bosanskog jezika. Raširena je i u bosanskom razgovornom jeziku, a u samom književnom, odnosno standardnom jeziku nikad nije dobila zeleno svjetlo; ostala je samo na dijalekatskom  i razgovornom nivou.

Otkuda ta pojava u bosanskom jeziku (shvaćenom onako kako smo to obrazložili , navodeći tipične njegove crte, među kojima ide i osobina svođenja na jedan afrikatski par)?

To je dijalekatska osobina, koja je u predratno vrijeme (do 1992. godine) zahvatala otprilike polovinu dijalekata bosanskog jezika. "Izgovor jednog afrikatskog para karakterističan je za srednju Bosnu, za govore Bošnjaka na liniji Zenica - Travnik - Gornji Vakuf - Sarajevo, a javlja sei u dijelovima istočne Bosne i Sandžaka, centralne i zapadne Hercegovine, pa i u međuriječju Une i Vrbasa" (Dževad Jahić, Jezik bosanskih Muslima, 15.).

Za ovu pojavu, međutim, značajnije je da je ona tipična za upravo za govore bosanskohercegovačkih čaršija kao centra bošnjačke i uopće bosanske kulture. Dakle, u Bosni i Hercegovini imamo situaciju da se u govorima tih centara javlja umekšavanje tih afrikatskih parova čak i u onim slučajevima kad su čaršije smještene na onom dijelu terena na kojem su u izgovoru očuvana oba para. Tako npr. govor  Foče, okružen bošnjačkim govorima koji su uglavnom sačuvali oba para afrikata , i sam zna samo za jedan par, a tako i govori Rogatice, Višegrada, Trnova i sl.

U pogledu značaja ove osobine za bošnjačku tradiciju, najvažnija je okolnost da je ta osobina tipična i za stari sarajevski govor, posredstvom kojeg se širi i u bosanski razgovorni jezik, kao neka vrsta bosanske čaršijske osobine. U tzv. narodnoj lingvistici, kada je riječ o Bosni, nisu ni malo rijetki slučajevi da se na osnovu razlike između jednog i dva para u izgovoru ovih glasova utvrđuje porijeklo govornika. Kada čovjek govori ćaša, đamper to  je siguran znak da je Bošnjak, dakle automatski se time utvrđuje njegov nacionalni identitet, au nekim slučajevima (mada ne vazda kao u slučaju nacionalnog identiteta) utvrđuje se i njegovo teritorijalno porijeklo. Veća je vjerovatnoća da takav čovjek potiče iz čaršijske sredine, ili da je na neposredniji način vezan za čaršiju a i za Sarajevo kao bosanski centar. Naime, pored toga što se osobina razlikovanja afrikatskih parova (Čaša, džemper) obično identificira sa drugačijim religioznim porijeklom govornika (pri čemu se prije svega to razlikovanje odnosi na pravoslavno stanovništvo, odnosno bosanske Srbe), u tom smislu i unutar samog bošnjačkog naroda prave se razlike u svijesti govornika, odnosno slušaoca. One se obično svode na to da oni koji razlikuju afrikatske parove u svom govoru dosljedno upotrebljavaju h , što znači da su bošnjačkog porijekla, te postoji veća vjerovatnoća njihovog hercegovačkog "seljačkog" porijekla (u svakom slučaju porijekla koje je "podalje od Sarajeva" i "klasične" Bosne). Ili je, dakle hercegovački Bošnjak, istočnobosanski ili krajiški Bošnjak, mada na tim terenima ima odstupanja u smislu prisustva i osobine razlikovanja afrikatskih parova.

U govoru mlade generacije čest je izgovor samo jedno afrikatskog para, ali on kao a nadvladava  i nacionalne granice upotrebe, tj. Nije strogo nacionalno uslovljen. Ta osobina u govoru mladih postaje neka vrsta nadnacionalne, bosanske osobine. Ona sve više odlikuje govore bosanskohercegovačkih centara i govor mlade generacije u tim centrima, javljajući se kao govorni imidž, mada je ta pojava i sama nedovoljno istražena.[/quote]

Izvor:
Bosnaski jezik u 100 pitanja i 100 odgovora
Dževad Jahić
Linguos
Sarajevo, 1999.

Nastavak ovdje

postirao Roque

Bosanski jezik
http://bosanskijezik.blogger.ba
19/11/2006 02:42