08.11.2006.

Čitalac ili čitaoc bloga?

Šta je ispravno:

Čitalac ili čitaoc, slušalac ili slušaoc, mislilac ili mislioc,...?

Koriste se oba nastavka, ali U RAZLIČITIM PADEŽIMA:

Završetak -lac se koristi u nominativu jednine i genitivu množine, u svim ostalima padežima vrijedi nastavak -oc.
Ovo vrijedi za imenice muškog roda. Imenice ženskog roda imaju završetak -teljka (čitateljka).

Tako slijedi:

Padež Jednina/ m Jednina/ ž Množina
Nominativ čitalac  čitateljka čitaoci
Genitiv  čitaoca  čitateljke čitalaca
Dativ  čitaocu čitateljki čitaocima
Akuzativ  čitaoca  čitateljku čitaoce
Vokativ  čitaoče  čitateljko čitaoci
Instrumental  (s) čitaocem (s) čitateljkom (s) čitaocima
Lokativ čitaocu  čitateljki čitaocima

Razlikovna napomena: u hrvatskom je jeziku, za razliku od bosanskog, uvriježeno korišćenje i nastavka -telj (čitatelj).

Prilog (ujedno i izvor): Moodswinger

Postirala TE

Neznatno predizajnirao Roque

06.11.2006.

Francuske riječi u našem jeziku / Tuđice 1

Odakle nam frižider u apartmanu

Uzajamne veze među narodima rezultirale su prenošenjem riječi iz jednog jezika u drugi. Neke riječi koje svakodnevno koristimo u našem jeziku vjekovima su prenošene iz drugih jezika. Možda je interesantno znati odakle nam frižider u apartmanu.

Ovo su riječi koje se u našem jeziku pišu onako kako se u francuskom jeziku izgovaraju:

apartman (appartement);

bife (buffet);

ekran (écran);

frižider (frigidaire);

kamion (camion);

kostim (costume);

krem (créme);

kupe (coupé);

marš (marche);

model (modéle);

nivo (niveau);

parfem (parfum);

remi (remis);

renome (renommée);

režiser (regisseur);

servis (service);

šampion (champion);

šofer (chauffeur);

turnir (tournure)

 

Ovo su francuske riječi koje su se prilagodile našem jeziku, pa su francuske imenice sa muklim -e na kraju postale u našem jeziku imenice ženskog roda na -a (batterie → baterija):

Francuske imenice na –i (piše se –ie, a čita –i) našem jeziku prilagođene su dodavanjem –ja (droguerie → drogerija), dok pridjevi iz francuskog jezika u našem jeziku dobivaju nastavak –an (bizarre → bizaran).

balada (ballade);

baterija (batterie);

bista (buste);

droga (drogue);

drogerija (droguerie);

ekipa (équipe);

etapa (étape);

garaža (garage);

garda (garde);

garnitura (garniture);

kabina (cabine);

kampanja (campagne);

komitet (comité);

lutrija (lotterie);

parada (parade);

partija (partie);

perika (peruque);

režija (régie);

pikantan (piquant);

šarmantan (charmant);

deplasiran (déplacé);

bizaran (bizarre)

 

prilog poslala Nenanana 

postirao Roque

02.11.2006.

Blogeri o jeziklu 3.

Bez kapi na jeziku

 
autor Moodswinger
 
[mg]http://www.blogger.ba/slike/2612.498433.jpg[/img]Jezici su poput rijeka, bez prestanka teku. Poput žila kucavica, vijugaju kroz klisure i klance tjeskobnih misli ili se lijeno valjuškaju kroz doline znanja i mudrosti, dopuštajući ljudima da na njihovim obalama ispredu pjesme i istešu pripovijesti, da na njima izgrade nastambe za svoje duše.
Nekad su jezici brzi i nestalni, iskre žuborom gorskih potoka, odražavajući u svojoj bistrini prskavi, svježi i čisti duh gorštaka koji njima govore. Nekad su hiroviti i mutni, prepuni brzaca i virova koji će progutati one koji nisu dovoljno vični da njima progaze i proplivaju. Neki su dobroćudni i gostoljubivi, tek pitomi, topli tokovi koji svojom zlaćanom površinom mame i pozivaju strance i djecu da se primaknu i u njima okvase prste.
Baš kao što na obalama vodenih tokova niču i cvjetaju civilizacije, tako se na obalama jezika rađaju i uzdižu kulture. Raskošne ili skromne, napredne ili primitivne, tek nastale ili već odavno iščezle, sve one crpe svoj život iz jezika na kom su nastale. Svaka naša izgovorena riječ, svaka započeta rečenica, svaka misao i svaki san, svako slovo nosi u sebi kapljice toka kojim smo se napajali kao djeca i iz kojeg i danas, kad stignemo, sebi pretačemo u dušu, da nam se nađe.
Ima jezika nestašnih i nestalnih, onih koji mijenjaju korita kao košulje i nikad ne znaš na koju će stranu udariti, pa se stalno moraš s njima nadmudrivati i nadigravati, da bi ih savladao. Ima ih sa bezbroj rukavaca i meandara u rodnoj delti, pa moraš paziti i prebirati na kojem si od njih, da se ne bi bestragom izgubio u močvari. Ima ih mutnih i širokih, nepojmljivih i nepremostivih u svojoj veličini, koji služe kao matice silnom življu i narodu, bezbrojnim ljudima koji žive na njihovim obalama, a da jedni druge vidjeli nisu. A kad se sretnu, opet ti ljudi jedni druge razumiju, jer su se istom vodom, istom mišlju pojili.
Ima jezika iskrenih i bistrih, a ima i onih zamućenih, što ih je prljava misao opoganila. Ima ih što svako malo nabujaju i u neredu preplave obale znanja, pa kad se povuku, iza sebe ostave blagorodni mulj iz kojeg niču nove riječi i značenja, ljudima na korist. Ima ih, opet, onih, što im je ljudska ruka već odavno uredila obale, ogradila korita, postavila brane i ustave i uzaptila tokove, pa uvijek teku isto – oku lijepo i uredno, a uhu predvidivo i dosadno. Ima, naposlijetku, jezika oko kojih su se braća posvadila, pa svaki od njih kopa svoje korito, kamenicama i balvanima pregrađujući tok, predijevajući ime potoku i priječeći braću da i oni crpe sa istoga izvora.
Ima jezika za sve vrste insana, baš kao i rijeka za sve sorte hajvana: žutih, prozirnih, zelenih, modrih... svakome prema ćejfu i usudu. Tako i ja, ispod brda, na mahovinom obraslim obalama jednog planinskog brzaca, nabrzinu sklepah kolibu duše svoje, pa u njoj postavih vodenicu, da tu, u hladnim zvjezdanim noćima, meljem misli krupne i sitne. I svake me večeri, kad krenem na počinak, kao graktanje crnog gavrana, u san isprati ista zla slutnja: U šta ću močiti pero ako mi rijeka obnoć presahne?
Na slici: 'Vijugavi potok, jezik , drveće' by Susanna Bluhm

*   *   *

U Bosni i Hercegovini konačno jedinstven jezik?

(Sarajevo, 1.novembra 2026. ) - Na pomolu postizanje dogovora o jedinstvenom službenom jeziku za cijelu BiH?
Sutrašnja sjednica Parlamentarne skupštine BiH u novom sazivu bi, po svemu sudeći, mogla biti historijska, jer će se, nakon petnaest godina, na dnevnom redu opet naći pitanje o proglašenju jedinstvenog službenog jezika za Bosnu i Hercegovinu. Ako bude postignut dogovor, ovo bi bolno pitanje u našoj kulturi i politici bilo riješeno za sva vremena.
Za razliku od prijašnjih pokušaja, sutrašnji će na dnevnom redu razmatrati samo dva prijedloga. Ispred poslanika Kineske Republike Srpske, već je predloženo da službeni jezik bude mandarinski, dok će predstavnici Kineske Federacije BiH zastupati svoj dobro poznati prijedlog da službeni jezik bude kantoneški, jer se isti ionako već koristi kao službeni jezik u svih deset kantona.
Da postizanje dogovora neće ići lako, nagovještavaju i izvještaji iz oba entiteta. Zalaganje za mandarinski kao službeni jezik je posebno naglašeno u MAO Kra-Ji-Na i MAO Ro-Manija, gdje je stanovništvo, slaveći kinesku Novu godinu, klicalo "Samo mandarina nindžu spašava!" i "Szechuan do Sokolja!", uz dizanje malog prsta i crtanje mandarine po zidovima kuća manjinskog stanovništva. S druge strane, sljedbenici Stranke demografske akcije, pozivajući se na princip većine, tvrde da je kantoneški pravi jezik za multietničku Bosnu i Hercegovinu, jer njime ionako govori većina stanovništva, te naglašavaju osovinu Beijing - Briješće kao autohtonu kulturnu maticu suvremenog bosanskohercegovačkog društva.
Sporadični prijedlozi da se jedinstveni jezik zove jednostavno kineski su od svih strana odbačeni kao smiješni i historijski neutemeljeni, jer bi ovakvo imenovanje značilo, zapravo, vještačko stvaranje novog jezika. Ako sutra ne bude postignut dogovor, naša će zemlja nastaviti uporedno koristiti dva jezika, iako se svi slažu oko toga da je ovakva jezička politika preskupa i nepraktična.
Protiv sutrašnje rasprave je bio protiv samo jedini poslanik opozicije u Parlamentarnoj skupštini, Ivo Miro Suljo Jović-Hadžiomerspahić-Goldberg, predstavnik Združene liste SDA-SNSD-HDZ-SDP-SDS-SDU-HKDU-CIA-SKOJ, koji je izjavio da je ovakva inicijativa protivna interesima manjinsko-konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, te da se, kao takva, kosi sa načelima Europske zajednice. Tim povodom, predsjedavajući Vijeća Europe, Sun Jat Sen, se večeras oglasio nenadležnim.
U sutrašnju, novu raspravu o svom službenom jeziku, Bosna i Hercegovina ulazi sa velikim nadama i velikim iščekivanjima, kao nikad do sada.
Za Tersijansku novinsku agenciju: Alfred "Bruce Lee" Tersalija
Objavljeno u 14:52, Komentari na blogu Umijeće Tersanja, print, #
 
30.10.2006.

Naziv "Bosanski jezik" u doba austrougarske vladavine

U doba austrougarske vladavine naziv bosanski jezik postaje i službeni naziv za jezik u Bosni i Hercegovini. U početku se upotrebljavao sa nadopunom zemaljski, pa se zvao bosanski zemaljski jezik, a javljao se i naziv srposkohrvatski i hrvatskosrpski. U doba kad je na čelu zemaljske vlade bio Benjamin Kallay (od 1882, austrougarski upravitelj Bosne i Hercegovine, mađarski povjesničar), u svim oblastima službene upotrebe ustalio se naziv bosanski jezik. To je bilo vrijeme unutarnjih političkih borbi za formiranje jedinstvene bosanske nacije i zajedničkog bosanskog jezika. U sklopu te politike iskorišten je istorijski naziv bosanski jezik, kojem je dat poseban politički značaj.

Godine 1890. (uz velike teškoće i snažne političke otpore) izašla je Gramatika bosanskoga jezika za srednje škole (nepotpisanog) autora Frane Vuletića. Ova gramatika doživjela je više izdanja i bila u upotrebi do 1911. godine, s tim što se 1908. nazivala Gramatika srpskohrvatskog jezika.....


....Gramatika je predstavljala i važan izdavački događaj koji je upućivao na važnost i vitalnost samog naziva bosanski jezik, bez obzira što je taj naziv bio politički upotrijebljen, a zanemarena njegova stvarna istorijska zasnovanost i značenje....


....Nakon neuspjele Kallayeve politike bosanske nacije i jezika Naredbom zemaljske vlade od 04.10.1907. godine ukinut je naziv bosanski jezik i zamijenjen nazivom srpskohrvatski. Pri tome se naziv zemaljski jezik mogao sačuvati tamo gdje je bilo uopšteno riječ o jeziku zemlje.

Izvor:Gramatika bosanskog jezika,  

Autori: Dž. Jahić, S. Halilović, I. Palić                                        


Postirala Tajne

24.10.2006.

Kako se čestita Bajram

 

Roque pita:


Hajde nam, molim te, prevedi fino, riječ po riječ:

Bajram Şerif Mubarek Olsun


Kakva je razlika čestitati sa i bez "Şerif"?

 

Kako se tačno kaže/piše lokalna verzija:


Bajram barećula ili

Bajram barećola?


Skupa ili odvojeno napisano/izgovoreno?


Hvala!



Tratinčica odgovara
:

Riječ Bayram (perzijskog porijekla op. Ankara) na turskom znači praznik/blagdan.

Riječ Şerif (arapskog porijekla op. Iks) na turskom znači čestit

Riječ mubarek (arapskog porijekla op. Iks) na turskom znači blagoslovljen.

Riječ olsun na turskom znači neka bude.

Znači, čestitka:
  Bajram Şerif Mubarek Olsun
:znači
- "Neka ti je blagoslovljen čestit praznik/blagdan".

Ili bez Šerif:
- "Neka ti je blagoslovljen praznik/ blagdan".

S obzirom da su na ovim prostorima dugo bile Osmanlije, Bajram se u to doba vjerovatno čestitao kao i u Turskoj: Bajram Mubarek Olsun. Vremenom se ta čestitka prilagođavala našem jeziku, pa po mom nekom logičkom zaključivanju, geneza je mogla teći ovako:

Bajram Mubarek Olsun ->
Bajram Mubarekola ->
Bajram mubarećola ->
Bajram barećola ->
Bajram barećula.

Po meni bi trebalo da se piše odvojeno, a zadnje dvije, ili čak tri verzije su se ustalile u govoru kod nas.

Nadam se da ste zadovoljni odgovorom.

Na usluzi,
Vaša Tratinčica



Update Ixs:

Inače, riječ mubarek je iz arapskog jezika, a uselila se pofino u bosanski kao i druge jezike muslimanskih naroda.

Postavlja se pitanje zašto se ne čestita na našem? Iz istog razloga kao što danas večinu informatičkih termina koristimo iz engleskog, umjesto da smišljamo vlastite.

Official name Arabic: عيد الفطر

Also called Translation: Feast of the Breaking of the Fast, Eid, Hari Raya Aidil Fitri (Malaysia, Singapore), Idul Fitri, Lebaran (Indonesia), Rojar Eid (Bangladesh), Şeker/Ramazan Bayramı (Turkey), Ramazanski Bajram (Bosnia)

Eid ul-Fitr (Arabic: عيد الفطر, Persian: عید فطر), often abbreviated as simply Eid, sometimes spelled Eid al-Fitr, is an Islamic holiday that marks the end of Ramadan, the month of fasting. Fitr means "to break the fast" and therefore symbolizes the breaking of the fasting period. On the day of the celebration, a typical Muslim family gets up very early and attends special prayers held only for the occasion in mosques, in large open areas, stadiums or arenas. The prayer is generally short, and is followed by a khutba. The festivities and merriment start after the prayers with visits to the homes of friends and relatives and thanking God for all blessings. Eid is a time to come together as a community and to renew friendship and family ties. This is a time for peace for all Muslims in the world to devote to prayers and mutual well-being.

It is a joyous occasion with important religious significance. Happiness is observed as attaining spiritual uplift after a month of fasting. Muslims dress in holiday attire. After attending the special congregational prayer in the morning, worshippers greet and embrace each other in a spirit of peace, love, and brotherhood. Visiting friends and relatives is common.

For Muslims, Eid ul-Fitr is a joyful celebration of the achievement of enhanced piety. It is a day of forgiveness, moral victory and peace, of congregation, fellowship, brotherhood and unity. Muslims are not only celebrating the end of fasting, but thanking God for the help and strength that they believe He gave them throughout the previous month to help them practice self-control.



Update Ankara:

eh sada je moj red bolji od svima znam turski:
prema turskim grametikima pogresno je kazati

bajram serif mubarek ol-"SUN".

nego treba kazati:

"bajram(ı) ( serif ) mubarek ol"A" "

Grameticni ne more budeti "olsun" s ovim rijecima "ola" je pravi.

kao u "sabah hajr ola".

tako ako zelite kazati i "serif" = cast treba poslje bajram turati "ı".
tako grameticni naj dobri se vidi

"bajram mubarek ola"

ili "bajram-ı serif mubarek ola" a bez "-ı" nemore budeti serif.

serif je znaci castiten a nie sveti...a mubarek je sveti, sacret...
mubarek: mu-barek; sta je bio barek..barek je znaci vise

Bajram je nie Turski rijec nego Perziski...i nie znaci praznik nego, veselost radost... od rijeca Bezram

kaze se "deliye hergün bayram" nie znaci za mahnit svaki dan je praznik jer ne zna kad je bajram..nego je to znaci lud je svakat veseo..
u perzki osim vrijeme i mesto more da bide bajramski npr.
perzki moze se kazati "bajram-gir" gdje je mesto koji da tebi radost. takodje nie nesto pogresno kazati drzavni dani kao bajram cak i kuce more da bude "bajram-gir"...

23.10.2006.

Dijalekti ili sve su to nijanse

"Odaklem si ti", pita on mene. Reko: "Iz Bosne."
"Kakve Bosne?", kaže on, "nema nikakve Bosne."
Reko: "Ja sam je ostavio zdravu i čitavu, ase joj se nešto strefilo
ter tako govoriš."
Kaže on: "Ništa se njoj nije strefilo. Ne može se ništa strefiti
onome koga nema."
Ma reko: "Jel' ovo oni element? Jel' ovo oni element, pas mu mater
posratu!"
Ja adresar, na zadnjoj stranici karta Jugoslavije, reko: "Jel'
viđaš ovo u sredini?" Reko: "To ti je Bosna i Hercegovina! Vazda
je tu bila, i vazda će tu i ostat!"
Znaš šta on meni kaže? Znaš šta on meni kaže? "Šta ti tu",
kaže meni, "Bosna i Hercegovina - ne'a toga kod nas."
"A šta kod vas ima? "
"Znaš ti", kaže, "šta ima."
"Pa šta ima?"
"Znaš ti", kaže, "šta ima, samo se praviš budala."
Ma rek'... M-ma ja bi njega sad smustafio. Ne znam kol'ko je, al'
zamarem zažagaću ga među rogove pa šta bilo.
Ja zamahnu, a oni željezničar: "Đesi", kaže, "božji čo'če
ode ti voz za Kugensave". Reko: "Neka! Svi su meni vozovi otišli,
samo mi još jedan fali, da se u Bosnu vratim i živu glavu donesem."
Pita on mene šta bi, ja njemu tako i tako.
Kaže: "Šuti, dobro si prošo."
"Ma šta si se", reko, "i ti ukukuruzio pa i ti - šuti! Ništa
mi drugo ljudi u životu nisu govorili nego samo - šuti! Neću da
šutim! On meni nema Bosne i Hercegovine, a ja da šutim! Ma neću
taman me čuli oni koji su ga nacrtali na me."
Ovaj se vas pošo trest. Izvadim ja onu kartu i jope u Zagreb. Al'
nisam se više preznojav'o tražeć' karte za Bosne. Prva šuba - prva
karta. Sjednem na oni 'tobus, ama ljudi moji, meni srce 'volkačko.
'Oće da izleti iz ovi' moije prsa. Ama šta je - Bosna se moja
približava, moja najrođenija. U sred nje ljubim k'o mater koju nikad
nisam zapamtio - e tako je ljubim. A pukla Bosna, sva zelena i čista
k'o potok oni bistri, u planini. Gledam ja ovu ljepotu mislim se: ”Đe si
čovo s brkov'ma da viđaš ovo? Ama sama bi te tako progutala u se i
požd'rala. E, taka ti je Bosna!”
Dodem kući. Pita me žena: "Što se vrati, crni Salčine?"
“On meni nema Bosne? On meni nema Bosne? Ama ima Bosne, ima i mene u
Bosni i biće vala posla i za mene jednog dana 'vakog kaki sam.”

(Iz monologa "On meni nema Bosne" - Josip Pejaković)

 

postirala Teta Ela

22.10.2006.

Pravopis: džaba ili đaba

Pitanje: džaba ili đaba?
Ispravno je aba (kaže se i abe)

Džaba, takvog majka još nije rodila!
Selimović 1966


Značenja riječi: besplatno; uzalud; na stranu; ostavi!


Izvor:        Rječnik bosanskoga jezika
Autor:        Alija isaković
Izdanje:    Bosanska knjiga 1995

22.10.2006.

Neka, sa liste, neodgovorenih pitanja

Pošto je odgovore na ova grupno odgovorena pitanja nemoguće lijepo i pregledno linkovati, odgovore na njih ću postirani pojedinačno.

Post neću brisati zbog komentara.

20.10.2006.

Povelja bana Kulina

Bosančica (4. dio)

Napomena: Linkovi na prethodne tekstove vezane za temu nalaze se u lijevom boxu

PRVA FAZA RAZVOJA BOSANSKOGA KNJIŽEVNOG JEZIKA

(DOBA SREDNJOVJEKOVNE BOSNE)

Bosna je od samih početaka svoga postojanja bila izložena raznovrsnim utjecajima. Nalazila se na raskrsnici evropskih i vanevropskih civilizacija, religija i država. Takav njen položaj uvjetovao je i rane početke pismenosti. Prvi pisani spomenici na bosansko-humskom tlu potiču s kraja X ili početka XI vijeka. Na osnovu njih samih ne može se utvrditi ranija pismenost i vrijeme u kojem počinje književni rad na ovim prostorima. Uporedo sa grčkim i latinskim pismom, nakon pokrštavanja slavenskog stanovništva prodrla je i slavenska pismenost u ćirilsko-metodskom duhu, a čak se razvija i vlastita književnost na staroslavenskom jeziku bosanske redakcije.

Ćirilica je u Bosni i Humu bila raširenija pa je i ćiriličkih spomenika sačuvano više. Najveći broj ih je nestalo u stalnim borbama između istočne i zapadne crkve, i mađarskim invazijama na Bosnu i Bosansku crkvu. Mnogi od tih spomenika nestali su i u toku viševjekovnih turskih ratova. Ustaljujući se kao domaće pismo, ćirilica vrlo brzo  dobija i neke svoje izrazite grafijske (slovne) odlike. Ona se izdvaja i razlikuje od klasične istočne (makedonsko-raško-zetske) ćirilice.

To je zapadna ćirilica, tj. bosanska ćirilica ili bosančica.

Sačuvani bosanski spomenici na bosančici dijele se u nekoliko vrsta:

  1. crkveni rukopisi na staroslavenskom jeziku bosanske redakcije sa elementima živog narodnog govora
  2. tekstovi dati u vidu zapisa na marginama rukopisa
  3. natpisi na stećcima i građevinama
  4. povelje i pisma bosansko-humskih vladara upućene susjednim zemljama i njihovim vladarima
  5. tzv. lijepa književnost, sa slabim tragovima i ostacima, ali ipak prisutna i sačuvana u bosansko-humskom pisanom nasljeđu.

Među svim pisanim spomenicima bosanskog jezika najveći značaj imaju Humačka ploča i Kulinova povelja ili Povelja Kulin bana.

Humačka ploča je natpis na kamenu s kraja X i početka XI vijeka, najstariji pisani spomenik na prostoru zapadno od Makedonije. To je natpis na Crkvi svetog Mihajla u Humcu kod Ljubuškoga u zapadnoj Hercegovini.

Kulinova povelja napisana je 29. augusta 1189. godine i upućena Dubrovčanima. Njome ban Kulin dopušta svojim primorskim susjedima slobodno kretanje po Bosni i garantira im punu sigurnost, pozivajući na prijateljstvo i međusobno povjerenje. Original povelje nalazi se daleko od Bosne, u biblioteci Akademije nauka u Petersburgu (Lenjingrad), a njena kopija čuva se u Dubrovačkom arhivu. Tekst Povelje u latiničkoj transkripciji glasi:

U ime Otca i Sina i svetago Duha.

Ja, ban bos'nski Kulin, prisezaju tebje, kneže Krvašu, i vsjem građam Dubrov'čam, pravi prijatelj biti vam od sele i dovijeka.

I prav goj držati s vami i pravu vjeru – dokole s'm živ.

Vsi Dubrovčane, kire hode po mojemu vladaniju trgujuće, godje si kto hoće krjevati, godje si kto mine, pravov vjerov i pravim srdcem držati je, bez vsakoje zledi – razvje što mi kto da svojov voljov poklon.

I da im ne bude od mojih č'stnikov sile.

I dokole u mne budu – dati im s'vjet i pomoć, kakore i sebje, kolikore moge, bez v'sega zloga primisla.

Tako mi Bože pomagaj i sije sveto evanđelje.

 

Ja, Radoje, dijak banj, pisah siju knjigu poveljov banov, od rođž'stva Hristova tisuća i s'to i osam'deset i devet ljet'., mjeseca avgusta, u dvadeseti i deveti d'n', usječenie glave Jovana Krstitelja.

(izvor: Gramatika bosanskog jezika)

postirala: Tajne

19.10.2006.

Povelja bosanskog bana Kulina - 29. 08. 1189. godine




Noviji postovi | Stariji postovi

Pretraga bloga
Samo ovaj blog

Linkovi na obrađivane teme

Linkovi za djela o gramatici, jeziku i knjizevnosti
Kitabhana
Književni kutak
Bosnian language
Gnijezdo lijepih riječi
Wikipedia i bosanski jezik
Prva poznata gramatika bosanskog jezika
Rječnik turcizama, dijalekata, tuđica i uličnog govora u BiH

Team:

Urednici:
Hadžinica
Ne bacajte biser
pred svinje.

Moje tajne
Kažem ja njozi
Njojza dođi 'vamo!

Hiperaktivna
I want to know god`s thoughts,
the rest are details

Teta Ela
No hljeba nema... Zbogom!
Hljeba... hljeba...

Roque
Si tacuisses,
philosophus mansisses


Moleri:
Mlada partiznaka
Plitak potok,
a voda duboka

Roque
Si tacuisses,
philosophus mansisses


Budi prijatelj ovog bloga?
Klikni na ovaj link! - Hvala!

Uvod
Blog Bosanski jezik je mjesto gdje svako može postaviti pitanja u vezi gramatike i leksike bosanskog jezika, ili odgovoriti na već postavljena putem komentara.

Poželjni su i tekstovi koji ukazuju na jezičke i gramatičke probleme, analize, linkovi na stranice i dokumente koji se ovom materijom bave.

Da bi ovaj blog od početka opravdao svoje postojanje, nužno je da pitanja, odgovore i ostale priloge pišete koristeći našu tastaturu, odnosno naša slova. -> uputa za instalaciju! <-

Ukazujte na najčešće probleme i greške na koje nailazite u tekstovima na blogger-u i u dnevnoj štampi, kao i na odgovarajuća rješenja i gramatička pravila. Bilo bi poželjno da se uz objavljena pravila i objašnjenja navedu izvori i datumi istih.

Molim Vas da ne koristite ovaj blog u bilo koje druge svrhe osim pomenutih. Ovdje smo da zajedno učimo i svoje (ne)znanje podijelimo sa drugima.

Bosanski jezik će Vam biti zahvalan ako ga izreklamirate u krugu čitalaca Vašeg bloga. Podrška i saradnja svake vrste je poželjna i dobrodošla.

Želim nam uspješan novi početak!

Podržavaju nas:
hadzinica
blob
propali fudbaler
Pisma
... by Tratinčica
koksanje
Work in progress - WIP
Teta Elina kuhinja
Lepa do bola...
BOGAMI ĆE ME MLATNUT' OVIM KUKURUZOM
zora
Phata
Disku(r)s Njegove žen(k)e
Moji postovi
O.P.A.S.K.E
***PAMTIM SAMO SRETNE DANE***
Anita
više...

Najnebitnija sporedna stvar
5608257

Powered by Blogger.ba